<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"><channel><title><![CDATA[Psihologija Blog]]></title><description><![CDATA[Članci]]></description><link>http://www.psihologija-blog.com/</link><copyright><![CDATA[Copyright Psihologija Blog]]></copyright><generator>sNews CMS</generator><item><title><![CDATA[TweetPsych - preko Twittera do profila ličnosti]]></title><description><![CDATA[    Ono o čemu govorimo najbolje govori o našoj ličnosti. Den Zarela je nedavno lansirao   TweetPsych  , servis koji, između ostalog, koristi dva lingvistička algoritma kako bi došao do "psihološkog profila ličnosti" na osnovu sadržaja tvitova. Ti algoritmi otkrivaju dominantne kognitivne i afektivne sadržaje. Servis prikazuje i kraći spisak korisnika Twittera koji su najsličniji ispitivanom korisniku.
]]></description><pubDate>Mon, 21 Sep 2009 04:54:58 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/tweetpsych-twitter-profil-licnosti/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/tweetpsych-twitter-profil-licnosti/</guid></item><item><title><![CDATA[Veštačka glupost i malo drugačiji Turingov test]]></title><description><![CDATA[    Alan Turing, britanski matematičar, je 1950. godine predložio   test   sposobnosti mašine da demonstrira inteligenciju. Kao kriterijum inteligencije postavljena je sposobnost mašine da prilikom tekstualne komunikacije zavara čoveka tako da ovaj ne može sa sigurošću da odredi da li komunicira sa mašinom ili drugim ljudskim bićem.
    
      Economist piše   o jednom drugačijem pristupu testiranja. Poslednjih godina se o inteligenciji mašina uglavnom govorilo kroz primere računara koji uspešno igraju šah protiv ljudi. Najnovije primere upotrebe mašina u pokušajima emulacije ljudske interakcije nalazimo u igrama, pucačinama iz prvog lica.
    
  ]]></description><pubDate>Wed, 09 Sep 2009 15:04:39 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/vestacka-glupost-i-malo-drugaciji-turingov-test/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/vestacka-glupost-i-malo-drugaciji-turingov-test/</guid></item><item><title><![CDATA[Uskršnja patka]]></title><description><![CDATA[    Čuvena   zec-patka   iluzija veoma dobro ilustruje činjenicu da percepcija nije samo proizvod stimulusa, nego da na nju snažno utiče naša mentalna aktivnost.
]]></description><pubDate>Wed, 15 Apr 2009 17:56:18 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/uskrsnja-patka/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/uskrsnja-patka/</guid></item><item><title><![CDATA[Psihodramska iskustvena grupa na temu partnerskih odnosa]]></title><description><![CDATA[  Psihodramski Centar Telos vas poziva da se uključite u iskustvenu grupu na temu partnerskih odnosa. Grupa će se sastojati od 12 susreta. Susreti će se održavati u Novom Sadu, jednom nedeljno, petkom od 18 – 20:30h. Prvi susret grupe će biti organizovan 12. decembra, u Novom Sadu. Adresa: Valentina Vodnika 21. Ukupna cena za svih 12 susreta iznosi 80 eura (ili dinarska protivvrednost u trenutku plaćanja, s obzirom na kurs eura). Redovni učesnici dosadašnjih radionica imaju pravo na popust od 20%!!!
]]></description><pubDate>Thu, 27 Nov 2008 19:13:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/psihodramska-iskustvena-grupa-na-temu-partnerskih-odnosa/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/psihodramska-iskustvena-grupa-na-temu-partnerskih-odnosa/</guid></item><item><title><![CDATA[Duboki i traumatski strahovi - mogućnosti prevazilaženja]]></title><description><![CDATA[  Odsek za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu organizuje tribinu pod nazivom     Duboki i traumatski strahovi - mogućnosti prevazilaženja    . Ovo je prva u nizu ovosezonskih tribina i biće održana u četvrtak, 6. novembra u 14h u Svečanoj sali (30/I) Filozofskog fakulteta (dr Zorana Đinđića 2). Gost predavač je Vladan Beara, psiholog i psihoterapeut Centra za traumu u Novom Sadu (  www.wartrauma.org  ).
]]></description><pubDate>Mon, 03 Nov 2008 21:46:31 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/duboki-i-traumatski-strahovi-mogucnosti-prevazilazenja/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/duboki-i-traumatski-strahovi-mogucnosti-prevazilazenja/</guid></item><item><title><![CDATA[Nova psihološka radionica ]]></title><description><![CDATA[  Psihodramski centar   Telos   organizuje novu psihološku radionicu pod nazivom “OSEĆANJA NA SCENI” – PARTNERSKI ODNOSI.
]]></description><pubDate>Tue, 28 Oct 2008 00:36:35 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/nova-psiholoska-radionica-/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/nova-psiholoska-radionica-/</guid></item><item><title><![CDATA[Novosti Psihodramskog centra Telos]]></title><description><![CDATA[  DRAGE/I,
]]></description><pubDate>Mon, 22 Sep 2008 18:54:32 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/novosti-psihodramskog-centra-telos/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/novosti-psihodramskog-centra-telos/</guid></item><item><title><![CDATA[Muzički ukus otkriva ličnost]]></title><description><![CDATA[    Britanska studija, preduzeta sa ciljem utvrđivanja veze između muzičkog ukusa i ličnosti, otkrila je da ljubitelji klasične muzike i fanovi hevi metala dele neke značajne crte lličnosti kao što su kreativnost i stidljivost. U ovom istraživanju, koje je u petak objavio škotski Heriot-Vat Univerzitet u Edinburgu, učestvovalo je 36.000 ljubitelja muzike širom sveta. Njihov zadatak je bio da navedu svoju omiljenu muziku i daju kratke opise svoje ličnosti. Veruje se da je ovo najveće istraživanje ove vrste ikad sprovedeno.
]]></description><pubDate>Sat, 06 Sep 2008 10:09:28 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/muzicki-ukus-otkriva-licnost/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/muzicki-ukus-otkriva-licnost/</guid></item><item><title><![CDATA[Radionica: Sve o psihodrami]]></title><description><![CDATA[  PSIHODRAMSKI CENTAR TELOS &nbsp;
    
]]></description><pubDate>Mon, 01 Sep 2008 20:58:14 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-psihodrama/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-psihodrama/</guid></item><item><title><![CDATA[Ponos i stid isti svuda u svetu]]></title><description><![CDATA[    Tokom sledećih nekoliko nedelja na Olimpijadi ćemo viđati brojne sportiste kako ponosno stoje ispršeni sa visoko uzdignutim rukama i izrazom trijumfa na licu. Sa druge strane, viđaćemo i one pognutih glava. Prema novom istraživanju, emocionalni izrazi ponosa i stida nisu naučene, kulturom definisane navike. Baš poput osnovnih emocija sreće, tuge, straha i gađenja, načini pokazivanja ponosa i stida su urođeni i verovatno su tokom evolucije postali sredstvo učvršćivanja našeg statusa ili izražavanja prihvatanja tuđe dominacije.
]]></description><pubDate>Thu, 14 Aug 2008 20:18:11 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/ponos-i-stid-isti-svuda-u-svetu/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/ponos-i-stid-isti-svuda-u-svetu/</guid></item><item><title><![CDATA[Shizofrenija posledica evolucije]]></title><description><![CDATA[    Britanski, nemački i kineski naučnici tvrde da je shizofrenija nesrećna posledica rapidne evoolucije ljudskog mozga. Istraživači, predvođeni Filipom Kaitovičem sa Maks Plank Instituta za evolutivnu antrolopogiju i šangajskog ogranka kineske Akademije nauka, ispitivali su mozgove zdravih ljudi i onih obolelih od shizofrenije i poredili ih sa mozgom šimpanza i rezus majmuna.
]]></description><pubDate>Wed, 06 Aug 2008 17:10:46 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/shizofrenija-posledica-evolucije/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/shizofrenija-posledica-evolucije/</guid></item><item><title><![CDATA[Tužna deca bolje uočavaju detalje]]></title><description><![CDATA[    Psiholozi sa Univerziteta u Virdžiniji i sa Univerziteta u Plimutu su sproveli eksperimentalno istraživanje sa ciljem da provere istinitost shvatanja prema kojem srećna deca bolje uče. Nalazi ukazuju na to da su tužna deca u prednosti kada je u pitanju rešavanje zadataka koji zahtevaju usmeravanje pažnje na detalje.
]]></description><pubDate>Tue, 03 Jun 2008 16:49:15 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/tuzna-deca-bolje-uocavaju-detalje/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/tuzna-deca-bolje-uocavaju-detalje/</guid></item><item><title><![CDATA[Radionica iz dečije psihodrame]]></title><description><![CDATA[    UDRUŽENJE ZA INTEGRATIVNU DEČIJU PSIHOTERAPIJU ORGANIZUJE RADIONICU iz »DEČIJE PSIHODRAME«
]]></description><pubDate>Tue, 03 Jun 2008 15:38:37 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-decija-psihodrama/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-decija-psihodrama/</guid></item><item><title><![CDATA[Istraživanje o MySpace-u, Facebook-u i ostalim social networking sajtovima]]></title><description><![CDATA[    Prenosim apel kolega koji sprovode istraživanje:   "Poštovani korisnici internet društvenih zajednica (Internet Community Sites, Social Networking Sites), svedoci smo da je internet postao veoma značajno sredstvo komunikacije, ali i upoznavanja ljudi i sticanja prijateljstava. Zbog ove činjenice internet je postao predmet interesovanja mnogih društvenih nauka, ponajviše sociologije i psihologije.
]]></description><pubDate>Thu, 22 May 2008 08:19:09 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/istrazivanje-myspace-facebook-social-networking-sajtovi/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/istrazivanje-myspace-facebook-social-networking-sajtovi/</guid></item><item><title><![CDATA[Facebook i psihologija]]></title><description><![CDATA[    Grupa studenata sa Stenforda u srcu Silicijumske Doline usmerila je svoju pažnju na jedinstveni kurs koji objedinjuje popularnu kulturu sa nekim oprobanim principima psihologije.
]]></description><pubDate>Tue, 06 May 2008 10:56:48 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/facebook-i-psihologija/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/facebook-i-psihologija/</guid></item><item><title><![CDATA[Umro Albert Hofman]]></title><description><![CDATA[  Juče je u svom domu u Bazelu preminuo Albert Hofman, hemičar i tvorac LSD-a. Umro je od srčanog udara u svojoj 102. godini. Njegovo otkriće, LSD, koje je on nazvao svojim "problematičnim detetom" bilo je inspiracija mnogim psiholozima, psihijatrima i generaciji "dece cveća" tokom šezdestih, a istovremeno je i razgnevilo vlasti širom sveta, svrstavši ovu supstancu u zabranjene droge. Jedan od najpoznatijih pobornika upotrebe LSD-a je čuveni psiholog i pisac Timoti Liri.]]></description><pubDate>Wed, 30 Apr 2008 09:23:17 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/umro-albert-hofman/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/umro-albert-hofman/</guid></item><item><title><![CDATA[Operantno uslovljavanje]]></title><description><![CDATA[  Barhus Frederik Skiner, jedan od najistaknutijih predstavnika bihejviorizma, govori o operantnom uslovljavanju, režimima potkrepljenja, kockanju i slobodnoj volji.
]]></description><pubDate>Tue, 22 Apr 2008 19:53:30 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/operantno-uslovljavanje/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/operantno-uslovljavanje/</guid></item><item><title><![CDATA[Koliko smo podložni reklamama?]]></title><description><![CDATA[    Konzerva Koka-Kole pored reči "sjajno" i konzerva Pepsija pored slike srećnog ljubavnog para. Izgleda suviše jednostavno za efektno reklamiranje? Ranija istraživanja su pokazala da na stavove prema brendovima ovakve jednostavne jukstapozicije ne utiču. Međutim, novi članak iz junskog izdanja časopisa Journal of Consumer Research obrađuje temu našeg implicitnog mišljenja i otkriva da smo zapravo više podložni nego što mislimo.
]]></description><pubDate>Mon, 21 Apr 2008 18:42:27 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/koliko-smo-podlozni-reklamama/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/koliko-smo-podlozni-reklamama/</guid></item><item><title><![CDATA[Radionica: Psihološki identitet kroz analizu životnih uloga]]></title><description><![CDATA[  Još samo 3 dana za prijavljivanje na radionicu koja je prema anketama centra izabrana za najaktuelniju! Požurite! Broj mesta je ograničen!&nbsp;
]]></description><pubDate>Mon, 14 Apr 2008 18:23:57 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-psiholoski-identitet-kroz-analizu-zivotnih-uloga/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-psiholoski-identitet-kroz-analizu-zivotnih-uloga/</guid></item><item><title><![CDATA[Facebook prokrastinacija]]></title><description><![CDATA[    Socijalne mreže nude velike mogućnosti, ali kriju i mnoge zamke.   Facebook   i ostali servisi ove vrste čine da   prokrastinacija   dostigne jedan potpuno novi nivo. Ovo tehnološko gubljenje vremena zaista može da ostavi neke veoma negativne posledice na vaš život.
]]></description><pubDate>Sat, 05 Apr 2008 09:57:39 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/facebook-prokrastinacija/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/facebook-prokrastinacija/</guid></item><item><title><![CDATA[Paranoja: da li svi gledaju u tebe?]]></title><description><![CDATA[    Istraživanje tokom kojeg je registrovan strah u podzemnoj železnici otkrilo je visok nivo paranoje među ljudima u Velikoj Britaniji. Paranoidne ideje uključuju prenaglašena osećanja proganjanja ili pretnje. Stručnjaci su do sada smatrali da se one obično javljaju samo kod ljudi koji boluju od psihotičnih poremećaja poput shizofrenije.
]]></description><pubDate>Wed, 02 Apr 2008 08:56:03 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/paranoja-da-li-svi-gledaju-u-tebe/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/paranoja-da-li-svi-gledaju-u-tebe/</guid></item><item><title><![CDATA[Pivo umanjuje naučni učinak]]></title><description><![CDATA[    Naučnika ima raznih. Neki od njih su veoma uspešni i objavljuju značajne radove jedan za drugim. Postoje, naravno, i oni koji nisu uspešni. A skoro onoliko dugo koliko naučnici postoje, postoje i istraživači koji se trude da ustanove po čemu se uspešni razlikuju od neuspešnih. Šta jednog naučnika pretvara u Darvina a drugog u promašaj? Nakon godina razmatranja faktora poput genija, pola i proste sreće, novo istraživanje pokazuje da je nešto potpuno neočekivano odgovorno za uspeh ili neuspeh naučnika - pivo.
]]></description><pubDate>Wed, 19 Mar 2008 21:59:30 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/pivo-umanjuje-naucni-ucinak/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/pivo-umanjuje-naucni-ucinak/</guid></item><item><title><![CDATA[Uticaj marketinga na prepisivanje antidepresiva]]></title><description><![CDATA[    Novo istraživanje marketinga farmaceutskih kompanija je otkrilo kako na lekare i psihijatre utiče brending antidepresiva. Dr Stiven Vord sa Merdok Univerziteta u Pertu će kasnije tokom ove godine objaviti istraživanje u kojem se poredi hemijski sastav antidepresiva sa njihovom marketinškom prezentacijom lekarima. Rezultati otkrivaju da se dobro brendirani i često reklamirani lekovi češće prepisuju nego njihove manje reklamirane alternative.
]]></description><pubDate>Tue, 18 Mar 2008 21:35:08 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/uticaj-marketinga-na-prepisivanje-antidepresiva/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/uticaj-marketinga-na-prepisivanje-antidepresiva/</guid></item><item><title><![CDATA[Kako socijalni pritisak povećava izlaznost birača]]></title><description><![CDATA[    Novo istraživanje sprovedeno od strane politikologa pokazuje da direktne kampanje slanja pošte koja sadrži aspekt socijalnog pritiska efikasnije utiču na povećanje izlaznosti birača od ostalih vidova mobilizacije glasačkog tela, kao što su upućivanje telefonskih poziva i kampanje od-vrata-do-vrata. Pored toga, slanje pošte je znatno jeftnije od pomenutih tehnika.
]]></description><pubDate>Fri, 14 Mar 2008 20:50:13 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/kako-socijalni-pritisak-povecava-izlaznost-biraca/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/kako-socijalni-pritisak-povecava-izlaznost-biraca/</guid></item><item><title><![CDATA[Prava dece ugrožena emitovanjem emisija sa nasiljem]]></title><description><![CDATA[
    Petar Teofilović, vojvođanski ombudsman, skrenuo je pažnju na ugrožavanje prava dece koja su preko televizijskih emisija izložena primerima veoma nasilnog ponašanja. Kao jedan od primera televizijskog programa koji ima štetan efekat navodi se emisija   "Američko rvanje"   na televiziji Foks. "Iako u najavi emisije gledaoci dobijaju poruku da ne pokušavaju da izvode prikazane egzibicije, primećeno je da deca školskog uzrasta primenjuju viđene rvačke zahvate", kaže se u saopštenju ombudsmana.
]]></description><pubDate>Mon, 10 Mar 2008 18:13:42 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/prava-dece-ugrozena-emitovanjem-emisija-sa-nasiljem/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/prava-dece-ugrozena-emitovanjem-emisija-sa-nasiljem/</guid></item><item><title><![CDATA[Kulturne razlike u proceni emocija na osnovu facijalne ekspresije]]></title><description><![CDATA[    Tim istraživača iz Kanade i Japana je došao do veoma zanimljivih rezultata koji pokazuju da ljudi iz istočnih i zapadnih kultura procenjuju situaciju na različite načine. U dve studije, učesnici su posmatrali slike na kojima su bili nacrtani jedan centralni i četiri pozadinska modela. Istraživači su manipulisali facijalnom ekspresijom emocija (radost, bes, tuga) svih pet modela, nakon čega su od ispitanika zahtevali da daju procenu dominantne emocije centralne figure.
]]></description><pubDate>Thu, 06 Mar 2008 23:08:08 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/kulturne-razlike-u-proceni-emocija-na-osnovu-facijalne-ekspresije/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/kulturne-razlike-u-proceni-emocija-na-osnovu-facijalne-ekspresije/</guid></item><item><title><![CDATA[Psiholog ozbiljan konkurent za Netflix nagradu]]></title><description><![CDATA[      Netflix  , kompanija za iznajmljivanje DVD izdanja, raspisala je u oktobru 2006. godine   konkurs za nagradu   koja će biti dodeljena onima koji napišu algoritam koji će za 10% nadmašiti   Cinematch  , Netfliksov softver za preporuku filmova. Za nagradu od milion dolara takmiče se brojni timovi. Međutim, pojavio se i jedan psiholog koji preti da svim tim silnim matematičarima pomrsi račune i preotme nagradu.
]]></description><pubDate>Wed, 05 Mar 2008 18:13:28 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/psiholog-ozbiljan-konkurent-za-netflix-nagradu/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/psiholog-ozbiljan-konkurent-za-netflix-nagradu/</guid></item><item><title><![CDATA[Dobro se naspavajte!]]></title><description><![CDATA[    U SAD danas počinje   Sleep Awareness Week  , nedelja sna. Terapeutkinja koja se bavi poremećajima spavanja kaže da nad ovim problemom ne smemo da dremamo - naročito kada imamo u vidu predstojeće pomeranje časovnika unapred.
]]></description><pubDate>Mon, 03 Mar 2008 21:33:30 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/dobro-se-naspavajte/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/dobro-se-naspavajte/</guid></item><item><title><![CDATA[IV Novosadski susret studenata psihologije]]></title><description><![CDATA[    Klub studenata Psihologije   "Transfer"   organizuje   IV Novosadski susret studenata psihologije   sa prostora bivše Jugoslavije, pod nazivom "Menadžment BUDUĆIH resursa". Susret će biti održan od 16. do 20. aprila 2008. godine u Novom Sadu. Teme ovogodišnjeg Susreta su uloga i značaj koji psiholozi i psihologija imaju poslovnim koorporacijama. Naročito će biti razmatrane perspektive koje poslovna psihologija ima u tranzicionim društvima.
]]></description><pubDate>Sun, 02 Mar 2008 19:41:12 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/iv-novosadski-susret-studenata-psihologije/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/iv-novosadski-susret-studenata-psihologije/</guid></item><item><title><![CDATA[AIBO olakšava usamljenost]]></title><description><![CDATA[    Istraživači sa Univerziteta u Sent Luisu su poredili interakcije stanara tri staračka doma sa Sparkijem, živim umiljatim kučetom srednje veličine, i sa   Aibom  , psom-robotom kojeg je proizvodio Sony i koji izgleda kao trodimenzionalni crtani lik. "Najviše iznenađuje to što su oni delovali gotovo jednako na ublažavanje usamljenosti i na formiranje vezanosti kod stanara," kaže dr Vilijam A. Benks, profesor gerijatrijske medicine.
]]></description><pubDate>Tue, 26 Feb 2008 14:47:43 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/aibo-olaksava-usamljenost/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/aibo-olaksava-usamljenost/</guid></item><item><title><![CDATA[Ajnštajn, Njutn, de Gol i autizam]]></title><description><![CDATA[    Albert Ajnštajn i Isak Njutn su imali simptome psihijatrijskih poremećaja koji su možda bili ključ njihovog genija, tvrdi Majkl Ficdžerald, psihijatar iz Dablina. On kaže da su karakteristike poremećaja iz autističnog spektra, Aspergerovog sindroma na primer, iste one koje se povezuju sa kreativnim genijem.
]]></description><pubDate>Sun, 24 Feb 2008 18:11:07 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/ajnstajn-njutn-de-gol-i-autizam/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/ajnstajn-njutn-de-gol-i-autizam/</guid></item><item><title><![CDATA[Vršnjačko nasilje]]></title><description><![CDATA[      Bullying     je uvek bio rasprostranjen vid nasilja. U Srbiji je 65% učenika bar jednom bila žrtva nasilja, a 24% učenika je nasilje pretrpelo više puta. Verbalno nasilje, vređanje i ponižavanje, je najčešće, dok je fizičko nešto manje zastupljeno. Stanko Matić, predsednik aktiva direktora novosadskih srednjih škola, smatra da nasilja danas ima više nego pre, da je brutalnije i unapred planirano. "Njih, recimo, četvorica se dogovore, presretnu drugara na putu do škole, trojica ga brutalno tuku i ponižavaju, dok četvrti snima. Nakon toga snimak postavljaju na sajt Youtube, a organizovano je i glasanje za najbrutalniji i bezobzirniji snimak".
]]></description><pubDate>Thu, 21 Feb 2008 17:07:23 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/vrsnjacko-nasilje/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/vrsnjacko-nasilje/</guid></item><item><title><![CDATA[Zapošljavanje osoba sa hendikepom]]></title><description><![CDATA[  U Americi je nezaposleno 44% osoba sa hendikepom. Iako postoje antidiskriminacijski zakoni, poslodavci ipak retko zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Primer Volgrinsovog distributivnog centra u Andersonu, u Južnoj Karolini, pokazuje kako se osobe sa hendikepom bez diskriminacije mogu integrisati u radno okruženje. Efikasnost ovog specifičnog distributivnog centra je čak viša od efikasnosti ostalih centara u okviru kompanije. Ovo je svetao primer koji bi trebalo da slede i druge kompanije.
]]></description><pubDate>Mon, 18 Feb 2008 17:43:05 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/zaposljavanje-osoba-sa-hendikepom/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/zaposljavanje-osoba-sa-hendikepom/</guid></item><item><title><![CDATA[Druženje nas čini pametnijima]]></title><description><![CDATA[  Ljudi su društvene životinje. Dosta vremena provodimo u grupama sa drugim ljudima. Takođe smo i pametni. Ne razlikujemo se od drugih sisara po veličini, brzini i snazi nego po inteligenciji. U kakvoj su vezi naša socijalna priroda i pamet?
]]></description><pubDate>Sat, 16 Feb 2008 14:28:28 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/druzenje-nas-cini-pametnijima/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/druzenje-nas-cini-pametnijima/</guid></item><item><title><![CDATA[Prokrastinacija]]></title><description><![CDATA[  Prokrastinacija je oblik ponašanja za koji je karakteristično odlaganje akcija i zadataka za kasnije. Psiholozi često pominju prokrastinaciju kao mehanizam pomoću kojeg se ljudi nose sa anksioznošću vezanom sa otpočinjanje ili završavanje posla.
Prokrastinacija može dovesti do stresa, osećaja krivice, gubitka lične produktivnosti, stvaranja krize i pojave negodovanja od strane drugih zbog neispunjavanja odgovornosti i obaveza. Dok je prokrastinacija u određenoj meri sasvim uobičajena, ona postaje problem ako ugrožava normalno funkcionisanje individue. Hronična prokrastinacija može biti znak psihičkog ili fiziološkog poremećaja.]]></description><pubDate>Fri, 15 Feb 2008 18:13:12 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/prokrastinacija/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/prokrastinacija/</guid></item><item><title><![CDATA[Psihologija na majicama]]></title><description><![CDATA[  Potražio sam na netu   majice   sa motivima koji se odnose na psihologiju.   Izbor   je zaista ogroman. Neki natpisi su veoma duhoviti. Neki su razumljivi samo ljudima upućenim u psihologiju, dok se neki odnose na stereotipe o psihologiji i psiholozima. Napravio sam malu selekciju onih koje mi se čine zanimljivim.
]]></description><pubDate>Thu, 14 Feb 2008 19:48:22 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/psihologija-na-majicama/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/psihologija-na-majicama/</guid></item><item><title><![CDATA[Saveti za Dan zaljubljenih]]></title><description><![CDATA[    Kako psihologija može da vam pomogne za nastupajući Dan zaljubljenih? Evo   nekoliko saveta   zasnovanih na nekim novijim psihološkim istraživanjima.
]]></description><pubDate>Wed, 13 Feb 2008 17:15:32 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/saveti-za-dan-zaljubljenih/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/saveti-za-dan-zaljubljenih/</guid></item><item><title><![CDATA[Ašov eksperiment]]></title><description><![CDATA[  Ne, nije u pitanju nikakav poljoprivredni zahvat. :) U ovom video-klipu je prikazan čuveni eksperiment Solomona Aša iz pedesetih godina XX veka, kojim je ispitivan fenomen konformiranja.]]></description><pubDate>Tue, 12 Feb 2008 18:03:15 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/asov-eksperiment/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/asov-eksperiment/</guid></item><item><title><![CDATA[Neurotični bot najbolji u Age of Mythology]]></title><description><![CDATA[  Grupa austrijskih istraživača veštačke inteligencije je želela da poveća atraktivnost kompjuterskih igara uvođenjem "autonomnih agenata" sa emocionalnim reakcijama. Najpre su pokušali da utvrde koliko su takvi botovi efikasni u sukobu sa uobičajenim (default)   AI   skriptom. U tu svrhu su iskoristili real-time strategiju   Age of Mythology  , za koju su napravili četiri bota, čiji je "emocionalni" model delimično bio zasnovan i na "  Big five  " crtama ličnosti.
]]></description><pubDate>Wed, 06 Feb 2008 00:11:32 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/neuroticni-bot-najbolji-age-of-mythology/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/neuroticni-bot-najbolji-age-of-mythology/</guid></item><item><title><![CDATA[Muškarci više uživaju u video igrama]]></title><description><![CDATA[    Američki naučnici su ustanovili da tokom video igara moždani centri za nagrađivanje kod muškaraca pokazuju znatno viši nivo aktivacije od onog koji se u tim okolnostima registruje kod žena. Dr Alan Rajs sa Stenforda kaže da ove međupolne razlike mogu pomoći da se objasni zašto kod muškaraca postoji veća verovatnoća da će razviti zavisnost od video igara.
]]></description><pubDate>Tue, 05 Feb 2008 21:01:28 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/muskarci-vise-uzivaju-u-video-igrama/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/muskarci-vise-uzivaju-u-video-igrama/</guid></item><item><title><![CDATA[Globalni faktori rizika za samoubistvo]]></title><description><![CDATA[    Metju Nok, profesor psihologije sa Harvarda, i   Svetska zdravstvena organizacija   su sproveli da sada   najobimnije istraživanje suicidalnog ponašanja  , u okviru koga su ispitivali faktore rizika za samoubistvo na uzorku stanovništva sedamnaest država. Učestvovalo je 84.850 ispitanika iz Nigerije, Južnoafričke Republike, Kolumbije, Meksika, SAD, Japana, sa Novog Zelanda, iz Kine, Belgije, Francuske, Nemačke, Italije, Holandije, Španije, Ukrajine, Izraela i Libana. Pokazalo se da su faktori rizika za suicidalne misli, planove i pokušaje konzistentni u mnogim državama, te da su posebno ugrožene osobe sa mentalnim poremećajima, osobe ženskog pola, mlađe, manje obrazovane i one osobe koje nisu u braku.
]]></description><pubDate>Mon, 04 Feb 2008 17:16:35 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/globalni-faktori-rizika-za-samoubistvo/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/globalni-faktori-rizika-za-samoubistvo/</guid></item><item><title><![CDATA[Starbucks i olfaktorni marketing]]></title><description><![CDATA[  Pokazalo se da   Starbucks   dobro shvata senzorni brending, a naročito olfaktorni marketing. Izuzetna aroma   coffee shopa   je odličan alat prodaje i brendinga. Neka istraživanja su pokazala da veći deo senzornog iskustva (60%) tokom ispijanja espresa proističe iz same sredine u kojoj se espreso prodaje. Starbucks je najavio da će prestati da služi doručak, jer se miris jaja i sira iz sendviča meša sa aromom kafe.
]]></description><pubDate>Thu, 31 Jan 2008 20:49:57 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/starbucks-i-olfaktorni-marketing/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/starbucks-i-olfaktorni-marketing/</guid></item><item><title><![CDATA[Samoubistva u vojsci]]></title><description><![CDATA[  Čak 121 pripadnik vojske Sjedinjenih Američkih Država izvršio je samoubistvo tokom 2007. godine, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja porast od 20 procenata. Porast broja samoubistava je zabležen uprkos brojnim naporima koji su iskazani tokom protekle godine u cilju poboljšanja mentalnog zdravlja vojske koja je izložena dugotrajnom stresu na područjima Iraka i Avganistana.
]]></description><pubDate>Thu, 31 Jan 2008 20:31:53 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/samoubistva-u-vojsci/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/samoubistva-u-vojsci/</guid></item><item><title><![CDATA[Seminar: Uvođenje i primena menadžmenta ljudskih resursa u našoj praksi]]></title><description><![CDATA[        Centar za primenjenu psihologiju     Društva psihologa Srbije       organizuje seminar pod nazivom     Uvođenje i primena menadžmenta ljudskih resursa u našoj praksi    . Autor seminara je dr Dobrila Vujić. Seminar će biti održan od 29. februara do 2. marta 2008. u Beogradu. Kotizacija iznosi 13.100 dinara. U radu seminara će učestvovati gostujući predavači prof. dr Radojica Bojanović, prof. dr Mirjana Franceško i naši psiholozi iz prakse.
]]></description><pubDate>Thu, 31 Jan 2008 19:50:41 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/seminar-uvodjenje-primena-menadzment-ljudskih-resursa-u-praksi/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/seminar-uvodjenje-primena-menadzment-ljudskih-resursa-u-praksi/</guid></item><item><title><![CDATA[Zanimljiva anketa na Slashdotu]]></title><description><![CDATA[  Na Slashdotu je postavljena   veoma neobična i zanimljiva anketa  . Postavljeno je sledeće pitanje: koliko će ljudi odabrati istu opciju kao i ti?
]]></description><pubDate>Tue, 29 Jan 2008 16:09:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/zanimljiva-anketa-slashdot/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/zanimljiva-anketa-slashdot/</guid></item><item><title><![CDATA[Onlajn kupovina u porastu]]></title><description><![CDATA[  Za dve godine broj ljudi koji su kupovali preko interneta se značajno uvećao, rezultati su najnovijeg   istraživanja onlajn kupovine   sprovedenog od strane agencije   Nielsen Online  . Prvo istraživanje je sprovedeno 2005. i tada se pokazalo da je svega deset procenata svetske populacije, oko 627 miliona, kupovalo preko interneta. Prema poslednjem istraživanju, ovaj broj je porastao za 40 procenata, skočivši na 875 miliona.
]]></description><pubDate>Tue, 29 Jan 2008 14:14:23 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/onlajn-kupovina-u-porastu/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/onlajn-kupovina-u-porastu/</guid></item><item><title><![CDATA[In Treatment - TV serija o psihoterapijskim seansama]]></title><description><![CDATA[  Na kanalu HBO sutra počinje emitovanje nove TV serije pod nazivom     In Treatment    . Tema serije su nedeljne psihoterapijske seanse psihoanalitičara Pola Vestona, koga glumi   Gabrijel Burn  . Serija se emituje radnim danima, pri čemu svakog dana Veston radi sa drugim klijentom. Ponedeljkom je to Lora (  Melisa Džordž  ), anesteziolog, zaljubljena u oženjenog čoveka. Utorkom Veston radi sa Aleksom (  Bler Andervud  ), pilotom lovca koji pati od posttraumatskog stresnog poremećaja. Sreda je rezervisana za Sofi (  Mia Vašikovska  ), gimnastičarku sa visokim aspiracijama. Četvrtkom dolazi bračni par, Ejmi (  Embet Davic  ) i Džejk (  Džoš Čarls  ). Petkom Veston odlazi kod svoje terapeutkinje Đine (  Dajen Vist  ).
]]></description><pubDate>Sun, 27 Jan 2008 20:32:09 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/in-treatment-tv-serija-o-psihoterapijskim-seansama/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/in-treatment-tv-serija-o-psihoterapijskim-seansama/</guid></item><item><title><![CDATA[Sporiji starci sporije misle]]></title><description><![CDATA[  Stariji ljudi koji sporo hodaju takođe ostvaruju i lošije rezultate na testovima mentalnog učinka. To je veza za koju istraživači smatraju da može biti od koristi prilikom dijagnostike i terapijskih intervencija.
]]></description><pubDate>Fri, 25 Jan 2008 11:31:04 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/sporiji-starci-sporije-misle/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/sporiji-starci-sporije-misle/</guid></item><item><title><![CDATA[Altruizam i lekari]]></title><description><![CDATA[    Podstaknut tekstom     Ima li lekara u lekarskim komisijama    , zapitao sam se koliko je altruizam uopšte izražen među pripadnicima ove profesije, među ljudima kojima je možda i najpotrebniji. Poznato je da mnogi sumnjaju u altruizam kao motiv ponašanja. Takvo stanovište imaju, na primer, zastupnici psihološkog egoizma, koji smatraju da i dela koja su naizgled altruistična za cilj ustvari imaju ličnu korist. Mnogi koji su se susreli sa nehumanim i neprofesionalnim postupanjem lekara sigurno će prihvatiti ovakvo gledište i tvrditi kako je lekarima sopstvena korist osnovni motiv bavljenja medicinom.
]]></description><pubDate>Thu, 24 Jan 2008 21:33:05 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/altruizam-i-lekari/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/altruizam-i-lekari/</guid></item><item><title><![CDATA[Empirijska istraživanja 2008]]></title><description><![CDATA[  U februaru 2008. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu, biće održan skup       14. EMPIRIJSKA ISTRAŽIVANJA U PSIHOLOGIJI (EIP08)      . Skup će biti održan   7. i 8. februara   (četvrtak i petak).
]]></description><pubDate>Thu, 24 Jan 2008 17:18:44 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/empirijska-istrazivanja-2008/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/empirijska-istrazivanja-2008/</guid></item><item><title><![CDATA[Sporazum o saradnji u sprečavanju mobinga]]></title><description><![CDATA[  U cilju sprečevanja pojave mobinga, u Izvršnom veću Vojvodine je potpisan Sporazum o saradnji u sprečavanju mobinga. Sporazum su potpisali zamenica pokrajinskog sekretara za rad, zapošljavanje i ravnopravnost polova Jelica Rajačić-Čapaković, sekretar Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Miodrag Bradonjić i predsednik Udruženja građana "Stop mobingu" Aleksandar Ilić.
]]></description><pubDate>Thu, 24 Jan 2008 17:08:52 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/sporazum-o-saradnji-u-sprecavanju-mobinga/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/sporazum-o-saradnji-u-sprecavanju-mobinga/</guid></item><item><title><![CDATA[Samoubistvo pokrenulo raspravu o lažnim onlajn identitetima]]></title><description><![CDATA[  Samoubistvo tinejdžerke u Darden Preriju, u državi Misuri, skrenulo je pažnju na problem iskrenosti na vebsajtovima socijalnih mreža. Megan Majer (13) izvršila je samoubistvo, nakon što je preko MySpace mreže bila kontinuirano provocirana od strane fiktivnog tinejdžera koji je koristio nalog povezan sa porodicom iz susedstva.
]]></description><pubDate>Sat, 19 Jan 2008 10:24:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/samoubistvo-pokrenulo-raspravu-o-laznim-onlajn-identitetima/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/samoubistvo-pokrenulo-raspravu-o-laznim-onlajn-identitetima/</guid></item><item><title><![CDATA[Mape emocija]]></title><description><![CDATA[  Raznovrsnost mapa koje su nam dostupne preko interneta je sve veća. Zahvaljujući njima, sve nam je lakše da lociramo neki objekat i pronađemo željene informacije. Nedavno smo, na primer, saznali da   Google Maps prikazuje vremenske uslove  . Kristijan Nold, međutim, mapira gradove na jedan potpuno   originalan način  . On ne ucrtava fizički izgled grada nego njegovu emocionalnu geografiju.
]]></description><pubDate>Fri, 18 Jan 2008 16:00:06 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/mape-emocija/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/mape-emocija/</guid></item><item><title><![CDATA[Deca se plaše klovnova]]></title><description><![CDATA[    Deca uopšte ne vole klovnove, pokazuju rezultati jedne ankete. Izgleda da je Stiven King bio u pravu.
]]></description><pubDate>Fri, 18 Jan 2008 14:37:10 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/deca-se-plase-klovnova/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/deca-se-plase-klovnova/</guid></item><item><title><![CDATA[Laganje na intervjuu za posao]]></title><description><![CDATA[    Skoro polovina ljudi koji apliciraju za posao u Velikoj Britaniji tvrdi da intervju ne uspeva da razotkrije njihovu pravu ličnost, pokazuju rezultati ankete sprovedene na 1000 zaposlenih. Stručnjaci poslovne psihologije ustanovili su da mnogi ljudi pokušavaju da prilagode način na koji se predstavljaju kako bi se uklopili u kompaniju. Od onih koji pokušavaju da se sakriju iza maske, trećina kaže da se trudi da projektuje potpuno drugačiju ličnost.
]]></description><pubDate>Tue, 15 Jan 2008 21:26:31 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/laganje-intervju-za-posao/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/laganje-intervju-za-posao/</guid></item><item><title><![CDATA[Viša cena, ukusnije vino]]></title><description><![CDATA[    U   tekstu objavljenom u Sandej Tajmsu   opisuje se zanimljivo istraživanje efekata cene na zadovoljstvo konzumenata. Ustanovljeno je da ljudi, nakon što im je dvaput ponuđeno isto vino, kao ukusnije doživljavaju ono za koje im je rečeno da je skuplje. Skenovi mozga su potvrdili da su njihovi centri za zadovoljstvo zaista bili više aktivirani kada su konzumirali "skuplje" vino. Ovo pokazuje da je stvarno zadovoljstvo više određeno cenom, nego samim kvalitetom vina.
]]></description><pubDate>Mon, 14 Jan 2008 14:44:20 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/visa-cena-ukusnije-vino/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/visa-cena-ukusnije-vino/</guid></item><item><title><![CDATA[Većina psihijatrijskih pacijenata ima više od jedne dijagnoze]]></title><description><![CDATA[  Istraživači iz bolnice na Rod Ajlendu su ustanovili da većina od 2300 psihijatrijskih pacijenata koji traže pomoć u dnevnoj bolnici pati od više mentalnih poremećaja, a više od trećine tih ljudi ima bar tri poremećaja. Ovo su rezultati istraživanja objavljenog u februarskom izdanju časopisa   Psychological Medicine  .
]]></description><pubDate>Mon, 14 Jan 2008 13:48:52 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/vecina-psihijatrijskih-pacijenata-ima-vise-od-jedne-dijagnoze/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/vecina-psihijatrijskih-pacijenata-ima-vise-od-jedne-dijagnoze/</guid></item><item><title><![CDATA[Stavovi prema onlajn kupovini]]></title><description><![CDATA[    Odlučio sam da sprovedem malo empirijsko istraživanje   stavova prema onlajn kupovini  . Upitnik koji sam u tu svrhu sačinio namenjen je   punoletnim korisnicima interneta u Srbiji  . Da bi neko učestvovao u istraživanju nije neophodno da ima iza sebe neku obavljenu kupovinu preko interneta. Potrebno je samo da bude   punoletan  , da   koristi internet   i da je   nastanjen u Srbiji  . Upitnik nije velik i neće vam oduzeti puno vremena. Ako želite da mi pomognete, učestvujte u istraživanju i popunite   onlajn upitnik  . Unapred vam se zahvaljujem!
]]></description><pubDate>Sat, 12 Jan 2008 23:27:05 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/stavovi-prema-onlajn-kupovini/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/stavovi-prema-onlajn-kupovini/</guid></item><item><title><![CDATA[Ličnost deteta određuje karijeru]]></title><description><![CDATA[  Šta ćeš biti kad porasteš? To pitanje roditelji često postavljaju svojoj deci u prisustvu drugih ljudi, ponosno iščekujući da dete kaže kako će se, kad poraste, baviti nekom profesijom koja podrazumeva visok društveni status i dobru reputaciju. Moj ujak je, kao mali, često govorio kako će biti lekar, pa ga je jednom prilikom njegova majka, ponoseći se njegovim aspiracijama, tokom posete lekaru, zamolila da kaže čika-doktoru šta će biti kad poraste. On je odgovorio da će biti - svinjar! Neočekivani odgovor je nasmejao lekara i sve nas koji smo kasnije slušali ovu anegdotu.
]]></description><pubDate>Thu, 10 Jan 2008 20:10:09 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/licnost-deteta-odredjuje-karijeru/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/licnost-deteta-odredjuje-karijeru/</guid></item><item><title><![CDATA[Muzika vašeg mozga]]></title><description><![CDATA[    Terapija muzikom mozga,   brain music therapy  , je inovativni oblik terapije koji se pojavio početkom devedesetih godina prošlog veka. O njemu se u poslednje vreme, uprkos brojnim sumnjama u naučnim krugovima, sve više govori. Navodno, ova terapija se u praksi pokazala kao veoma uspešna. Izlaganje muzici mozga se koristi u tretmanu brojnih psihičkih tegoba, kao što su poremećaji spavanja, anksioznost, panični poremećaj, socijalna fobija, depresija i poremećaji pažnje.
]]></description><pubDate>Wed, 09 Jan 2008 16:56:20 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/muzika-vaseg-mozga/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/muzika-vaseg-mozga/</guid></item><item><title><![CDATA[Prava muzika može biti od pomoći na poslu]]></title><description><![CDATA[    Britanski profesor kaže da puštanje muzike u radnom okruženju može biti od velike koristi svim zaposlenim osobama, pod uslovom da se pušta prava melodija u pravoj prilici. Profesor Ričard Mekgregor sa Univerziteta u Kambriji kaže da je dokazao da samo puštanje muzike sa radija ili CD-a može učiniti radni prostor produktivnijim i srećnijim mestom.
]]></description><pubDate>Sun, 06 Jan 2008 17:34:44 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/prava-muzika-moze-biti-od-pomoci-na-poslu/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/prava-muzika-moze-biti-od-pomoci-na-poslu/</guid></item><item><title><![CDATA[Humor se razvija iz agresije]]></title><description><![CDATA[    Prema studiji objavljenoj krajem prošle godine u   BMJ  , humor se možda razvija iz agresije koju uzrokuju muški hormoni. Profesor Sem Šuster je sproveo jednogodišnje posmatranje reakcija ljudi na njegovu vožnju unicikla ulicama Njukasla. Ono što je isprva bilo hobi pretvorilo se u opservaciono istraživanje, nakon što je pretpostavio da ogroman broj stereotipnih i predvidljivih reakcija ukazuje na neki biološki fenomen kao uzrok takvog ponašanja.
]]></description><pubDate>Sat, 05 Jan 2008 18:56:59 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/humor-se-razvija-iz-agresije/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/humor-se-razvija-iz-agresije/</guid></item><item><title><![CDATA[Depresija u Srbiji]]></title><description><![CDATA[  
    ]]></description><pubDate>Fri, 04 Jan 2008 16:40:25 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/depresija-u-srbiji/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/depresija-u-srbiji/</guid></item><item><title><![CDATA[Zamena za san]]></title><description><![CDATA[    Naučnici su možda, u projektu finansiranom od strane   DARPA  , otkrili lek kojim će biti moguće eliminisati pospanost. Ustanovljeno je da nazalni sprej koji sadrži   oreksin A  , hormon koji u prirodnom stanju postoji u mozgu, može da neutrališe efekte deprivacije sna kod majmuna, omogućujući im da na kognitivnim testovima ostvare jednak učinak kao i odmorni majmuni. Prva primena ovog otkrića će najverovatnije biti u tretmanu narkolepsije, teškog poremećaja spavanja.
]]></description><pubDate>Sun, 30 Dec 2007 18:09:14 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/zamena-za-san/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/zamena-za-san/</guid></item><item><title><![CDATA[Uticaj subliminalnih poruka na političke stavove]]></title><description><![CDATA[  Mahanje zastavom je metafora za upravljanje javnog mnjenja ka usvajanju tvrđih, nacionalističkih stavova. Svi znamo koliko često političari pozivaju na "okupljanje pod zastavom." Međutim, istraživanja koja su sproveli naučnici sa   Hebrejskog Univerziteta u Jerusalimu   ukazuju da izlaganje subliminalnoj slici nacionalne zastave zapravo dovodi do suprotnog efekta - umerenijih političkih stavova.
]]></description><pubDate>Sat, 29 Dec 2007 17:27:15 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/subliminalne-poruke-politicki-stavovi/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/subliminalne-poruke-politicki-stavovi/</guid></item><item><title><![CDATA[Telefonska linija za pomoć žrtvama mobinga]]></title><description><![CDATA[    &nbsp;
]]></description><pubDate>Fri, 28 Dec 2007 12:18:02 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/telefonska-linija-za-pomoc-zrtvama-mobinga/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/telefonska-linija-za-pomoc-zrtvama-mobinga/</guid></item><item><title><![CDATA[Alkoholičari prirodno impulsivniji]]></title><description><![CDATA[  Istraživanja ukazuju na mogućnost da su alkoholičari i narkomani prirodno impulsivniji. Naučnici su do otkrića došli preko ispitivanja mozga devetorice treznih alkoholičara u oporavku i deset pojedinaca koji nikad u životu nisu zloupotrebljavali psihoaktivne supstance. Rezultati do kojih se došlo mogli bi biti korisni pri nalaženju leka za tretman alkoholizma i drugih oblika zavisnosti.
]]></description><pubDate>Thu, 27 Dec 2007 21:23:28 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/alkoholicari-prirodno-impulsivniji/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/alkoholicari-prirodno-impulsivniji/</guid></item><item><title><![CDATA[FearFighter - kompjuterski podržana kognitivno-bihejvioralna terapija]]></title><description><![CDATA[    Kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT)   se pokazala kao efikasan tretman za ljude koji pate od uobičajenih problema mentalnog zdravlja. KBT pomaže ljudima da ostvare željenu promenu fokusiranjem na trenutne teškoće, kako bi se identifikovali personalizovani i vremenski ograničeni terapijski ciljevi i strategije koji se kontinuirano nadziru i evaluiraju. KBT obično poboljšava stanje osoba koje pate od uobičajenih neuroza već kroz šest do dvanaest seansi sa terapeutom.
]]></description><pubDate>Wed, 26 Dec 2007 15:02:46 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/fearfighter-kompjuterski-podrzana-kognitivno-bihejvioralna-terapija/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/fearfighter-kompjuterski-podrzana-kognitivno-bihejvioralna-terapija/</guid></item><item><title><![CDATA[Vudi Alen i psihoanaliza]]></title><description><![CDATA[    ]]></description><pubDate>Mon, 24 Dec 2007 01:38:37 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/vudi-alen-i-psihoanaliza/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/vudi-alen-i-psihoanaliza/</guid></item><item><title><![CDATA[Kako danas tinejdžeri komuniciraju?]]></title><description><![CDATA[  Oko 93% tinejdžera u SAD je onlajn. Za postovanje raznih stvari, od video klipova do eseja, internet koristi 64% njih, naspram 54%, koliko ih je u te svrhe koristilo internet krajem 2004. Međutim, i dalje je vodeći način komunikacije telefoniranje preko fiskne telefonije, navodi se u izveštaju o tinejdžerima između 12 i 17 godina. Izveštaj su izradili istraživači Pew Internet &amp; American Life Projekta, koji prate onlajn ponašanje u SAD.
]]></description><pubDate>Fri, 21 Dec 2007 13:24:04 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/kako-danas-tinejdzeri-komuniciraju/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/kako-danas-tinejdzeri-komuniciraju/</guid></item><item><title><![CDATA[Korisnici interneta sve više svesni svojih digitalnih tragova]]></title><description><![CDATA[    Četrdeset sedam procenata korisnika interneta je pretraživalo internet tražeći svoje ime, ali samo retki redovno nadgledaju svoje "onlajn prisustvo." Pedeset tri posto korisnika je na internetu tražilo informacije o ličnim i poslovnim kontaktima. U ovim nalazima se uočava značajna promena u odnosu na prvi izveštaj Pew Internet Projekta iz 2002., kada je 22% korisnika interneta tražilo svoje ime.
]]></description><pubDate>Tue, 18 Dec 2007 16:08:58 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/korisnici-interneta-sve-vise-svesni-svojih-digitalnih-tragova/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/korisnici-interneta-sve-vise-svesni-svojih-digitalnih-tragova/</guid></item><item><title><![CDATA[Devojčice koriste internet više od dečaka]]></title><description><![CDATA[  Prema izveštaju ACMA (Australian Communications and Media Authority), za proteklih dvanaest godina vreme koje deca provode na internetu se nije uvećalo, uprkos širenju interneta i mobilnih telefona.
]]></description><pubDate>Mon, 17 Dec 2007 14:11:03 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/devojcice-koriste-internet-vise-od-decaka/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/devojcice-koriste-internet-vise-od-decaka/</guid></item><item><title><![CDATA[Muzička epilepsija]]></title><description><![CDATA[  Pre mesec dana, pominjao sam   novu knjigu Olivera Saksa -   Muzikofilija: priče o muzici i mozgu    . U tekstu pod naslovom     Who Is Singing Me Lullabies?     nalazi se priča o jednom od slučajeva opisanih u knjizi. Takođe, na istoj strani možete da preslušate i deo razgovora sa doktorom  Saksom koji se odnosi na taj slučaj "muzičke epilepsije".]]></description><pubDate>Mon, 17 Dec 2007 13:20:43 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/muzicka-epilepsija/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/muzicka-epilepsija/</guid></item><item><title><![CDATA[Tip ličnosti ključ za donatorstvo]]></title><description><![CDATA[  Mark Van Vugt, profesor socijalne psihologije na Univerzitetu u Kentu, jedan je od autora istraživanja čiji nalazi otkrivaju da se na osnovu tipa ličnosti može predvideti davanje donacija u dobrotvorinim akcijama. Na uzorku od skoro hiljadu ispitanika, ustanovljeno je da ljudi sa prosocijalnom ličnošću daju više novca u dobrotvorne svrhe. Donacije organizacijama za pomoć zemljama trećeg sveta daje 52% ljudi sa prosocijalnom ličnošću, dok to čini 42% osoba sa individualističkom ličnošću, a svega 21% onih koji imaju kompetitivnu ličnost.
]]></description><pubDate>Mon, 17 Dec 2007 12:29:30 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/tip-licnosti-kljuc-za-donatorstvo/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/tip-licnosti-kljuc-za-donatorstvo/</guid></item><item><title><![CDATA[Međupolne razlike u onlajn kupovini]]></title><description><![CDATA[    Prema anketi koju je sprovela kompanija   Harris Interactive   za   GSI Commerce  , muškarci i žene u SAD se različito ponašaju kada je u pitanju impulsivna onlajn kupovina tokom ove praznične sezone. Pokazalo se da je kod žena češće zastupljena impulsivna kupovina zasnovana na vremenski ograničenim akcijama.   Online Holiday Shopping   anketa je sprovedena između 19. i 23. oktobra na uzorku od 2.818 punoletnih osoba.
]]></description><pubDate>Fri, 14 Dec 2007 13:18:46 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/medjupolne-razlike-onlajn-kupovina/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/medjupolne-razlike-onlajn-kupovina/</guid></item><item><title><![CDATA[Više alkohola, više seksualnih partnera]]></title><description><![CDATA[    Klinički dijagnostikovana zavisnost od alkohola je povezana sa većim brojem seksualnih partnera, ustanovili su američki istraživači sa Univerziteta u Vašingtonu. Pokazalo se da alkoholizam ima najveći uticaj na broj seksualnih partnera.
]]></description><pubDate>Fri, 14 Dec 2007 00:33:52 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/vise-alkohola-vise-seksualnih-partnera/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/vise-alkohola-vise-seksualnih-partnera/</guid></item><item><title><![CDATA[Predavanje: Klinička psihologija - između dijagnostike i terapije]]></title><description><![CDATA[  U okviru tribine   Odseka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu  , dr Josip Berger će danas održati predavanje na temu     Klinička psihologija - između dijagnostike i terapije.    ]]></description><pubDate>Thu, 13 Dec 2007 02:40:48 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/predavanje-klinicka-psihologija-izmedju-dijagnostike-i-terapije/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/predavanje-klinicka-psihologija-izmedju-dijagnostike-i-terapije/</guid></item><item><title><![CDATA[Kako pokreti očiju otkrivaju misli]]></title><description><![CDATA[    Tekst     Your Eyes Don’t Lie - Reading Thoughts By Eye Movements     vam nudi interesantne instrukcije za tumačenje misli na osnovu pokreta očiju. Oči se pokreću u skladu sa onim o čemu razmišljate. Ponekad zaista možemo da saznamo kako neko misli na osnovu pokreta očiju.
]]></description><pubDate>Wed, 12 Dec 2007 17:08:19 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/kako-pokreti-ociju-otkrivaju-misli/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/kako-pokreti-ociju-otkrivaju-misli/</guid></item><item><title><![CDATA[Disleksija i mali preduzetnici]]></title><description><![CDATA[   Poznato je da ljudi koji pate od disleksije često pokreću sopstvni biznis, jer time zaobilaze svoje nedostatke u čitanju i pisanju, te uspevaju da afirmišu svoje kvalitete. Nova studija preduzetnika u SAD govori da je disleksija mnogo zastupljenija kod malih preduzetnika, nego što su stručnjaci ranije procenjivali. Izveštaj koji je sastavila Džuli Logan, profesorka preduzetništva na Poslovnoj školi Kas u Londonu, svedoči o tome da je više od trećine preduzetnika uključenih u istraživanje, čak 35 procenata, sebe identifikovalo kao disleksične. Istraživanje je pokazalo i da disleksični, za razliku od ostalih, češće delegiraju autoritet i napreduju u verbalnoj komunikaciji i rešavanju problema. Takođe, oni su dvostruko češće vlasnici dva ili više biznisa.
]]></description><pubDate>Mon, 10 Dec 2007 21:18:40 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/disleksija-i-mali-preduzetnici/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/disleksija-i-mali-preduzetnici/</guid></item><item><title><![CDATA[Darežljivost genetski programirana]]></title><description><![CDATA[    Tim istraživača Odeljenja za psihologiju sa Hebrejskog unverziteta u Jerusalimu veruje da je sklonost ka darežljivosti genetski određena. Preko onlajn zadatka koji se sastojao u odluci o poklanjanju ili zadržavanju novca, istraživači su otkrili da se oni koji su poklanjali sav novac, ili bar deo, genetski razlikuju od onih koji su odlučivali da zadrže svoj novac.
]]></description><pubDate>Sun, 09 Dec 2007 14:27:24 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/darezljivost-genetski-programirana/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/darezljivost-genetski-programirana/</guid></item><item><title><![CDATA[Posttraumatski stresni poremećaj i rana psihoterapija]]></title><description><![CDATA[  Kada se psihoterapijski tretman ukaže u roku od mesec dana nakon traumatskog događaja, stanje ljudi pogođenih posttraumatskim stresnim poremećajem se značajno poboljšava, pokazalo je istraživanje prezentovano na godišnjem sastanku Američkog koledža za neuropsihofarmakologiju (ACNP).
]]></description><pubDate>Sun, 09 Dec 2007 13:29:48 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/posttraumatski-stresni-poremecaj-i-rana-psihoterapija/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/posttraumatski-stresni-poremecaj-i-rana-psihoterapija/</guid></item><item><title><![CDATA[Klasično uslovljavanje]]></title><description><![CDATA[  
        

  Šaljiv primer   Pavlovljevog     klasičnog uslovljavanja   iz humorističke serije &quot;Office&quot;.]]></description><pubDate>Fri, 07 Dec 2007 08:32:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/klasicno-uslovljavanje/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/klasicno-uslovljavanje/</guid></item><item><title><![CDATA[Viseći Frojd]]></title><description><![CDATA[    "Čovek koji visi"   je kip Sigmunda Frojda u prirodnoj veličini. Ta skulptura češkog vajara Davida Černija, koja prikazuje oca psihoanalize kako se jednom rukom drži za gredu, prestrašila je prolaznike ispred zgrade Trgovinskog centra u Grend Repidsu, u Mičigenu.
]]></description><pubDate>Thu, 06 Dec 2007 21:06:10 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/viseci-frojd/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/viseci-frojd/</guid></item><item><title><![CDATA[Normalno je biti tužan]]></title><description><![CDATA[    Kada joj je umrla majka, Dženet Grendž je bila očajna. Ova učiteljica iz Dorseta nije mogla da zaustavi plač i postala je zabrinuta za sopstveno zdravlje. Njen lekar opšte prakse je bio veoma predusretljiv; nakon kratkog verbalnog testa, saopštio joj je da boluje od depresije i prepisao joj antidepresive.
]]></description><pubDate>Wed, 05 Dec 2007 22:06:08 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/normalno-je-biti-tuzan/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/normalno-je-biti-tuzan/</guid></item><item><title><![CDATA[Kontroverzna studija seksa među tinejdžerima]]></title><description><![CDATA[    Seks među mladima možda ima i dobre posledice. Ketrin Pejdž Harden, doktorantkinja kliničke psihologije na Univerzitetu Virdžinije koja je vodila ovaj projekat, kaže da su rezultati iznenadili i nju samu.
]]></description><pubDate>Tue, 04 Dec 2007 18:04:38 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/kontroverzna-studija-seksa-medju-tinejdzerima/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/kontroverzna-studija-seksa-medju-tinejdzerima/</guid></item><item><title><![CDATA[Radionica: Komunikacija i konflikti u partnerskim odnosima]]></title><description><![CDATA[  Jer ste vi tražili.....
]]></description><pubDate>Mon, 03 Dec 2007 20:21:46 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-komunikacija-i-konflikti-u-partnerskim-odnosima/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-komunikacija-i-konflikti-u-partnerskim-odnosima/</guid></item><item><title><![CDATA[Lepota dolazi iznutra: kako ličnost utiče na opažanje privlačnosti]]></title><description><![CDATA[  Novo istraživanje objavljeno u časopisu Personal Relationships ispituje način na koji ličnost utiče na percepciju fizičke privlačnosti. Rezultati pokazuju da su pojedinci oba pola, koji pokazuju pozitivne crte, poput poštenja i spremnosti da pomognu, opaženi kao zgodniji. Oni koji ispoljavaju negativne crte, kao što su nepravednost i grubost, za posmatrače su manje fizički atraktivni.
]]></description><pubDate>Sun, 02 Dec 2007 11:20:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/lepota-dolazi-iznutra-kako-licnost-utice-na-opazanje-privlacnosti/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/lepota-dolazi-iznutra-kako-licnost-utice-na-opazanje-privlacnosti/</guid></item><item><title><![CDATA[Materijalizam i samopoštovanje kod dece]]></title><description><![CDATA[  Pritisak vršnjaka, ciljane marketinške kampanje i loše roditeljstvo su često identifikovani kao uzročnici porasta materijalizma kod dece. Sve do sada, malo je bilo govora o pravim razlozima nastanka tog poriva za materijalnim stvarima. Debora Reder Džon, profesorka marketinga na Univerzitetu u Minesoti, otkriva da je materijalizam mladih direktno povezan sa njihovim samopoštovanjem.
]]></description><pubDate>Sun, 02 Dec 2007 10:42:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/materijalizam-i-samopostovanje-kod-dece/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/materijalizam-i-samopostovanje-kod-dece/</guid></item><item><title><![CDATA[Stenfordski zatvorski eksperiment]]></title><description><![CDATA[  Pogledajte ova tri video-klipa o   čuvenom eksperimentu Filipa Zimbarda  . U prvom klipu je prikazan i   Milgramov eksperiment pokoravanja autoritetu  .]]></description><pubDate>Fri, 30 Nov 2007 09:45:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/stenfordski-zatvorski-eksperiment/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/stenfordski-zatvorski-eksperiment/</guid></item><item><title><![CDATA[Dispanzer za bolesti zavisnosti u Novom Sadu]]></title><description><![CDATA[    ]]></description><pubDate>Thu, 29 Nov 2007 10:50:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/dispanzer-za-bolesti-zavisnosti-u-novom-sadu/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/dispanzer-za-bolesti-zavisnosti-u-novom-sadu/</guid></item><item><title><![CDATA[Institut za mentalno zdravlje u skladu sa evropskim standardima]]></title><description><![CDATA[  Za razliku od   skorašnjih izveštaja o lošem stanju u ustanovama za socijalnu brigu  , novinari su se uverili da Institut za mentalno zdravlje u Beogradu funkcioniše u skladu sa evropskim standardima. Pacijenti su smešteni u renoviranim i čistim toplim sobama i imaju dovoljno prostora. Zajedničke prostorije su dobro opremljne, a postoje i dnevni boravci u kojima se pacijenti bave kreativnim aktivnostima.
]]></description><pubDate>Thu, 29 Nov 2007 09:50:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/institut-za-mentalno-zdravlje-u-skladu-sa-evropskim-standardima/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/institut-za-mentalno-zdravlje-u-skladu-sa-evropskim-standardima/</guid></item><item><title><![CDATA[Pedofilija posledica moždanog poremećaja]]></title><description><![CDATA[  Prema novom istraživanju Centra za bolesti zavisnosti i mentalno zdravlje (CAMH), pedofilija je najverovatnije uzrokovana lošim vezama u mozgu. U istraživanju su primenjene magnetna rezonanca i sofisticirane računarske analize kako bi se uporedile grupe pedofila sa grupama kriminalaca čiji zločini nisu bili seksualne prirode. Ustanovljeno je da pedofili imaju znatno manje   "bele mase"  , supstance odgovorne za povezivanje različitih delova mozga.
]]></description><pubDate>Thu, 29 Nov 2007 09:15:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/pedofilija-posledica-mozdanog-poremecaja/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/pedofilija-posledica-mozdanog-poremecaja/</guid></item><item><title><![CDATA[Depresija je zarazna]]></title><description><![CDATA[  Baš kao i grip, depresija je visoko zarazan poremećaj koji se može socijalno prenositi. Najveća je verovatnoća da će se depresija širiti unutar porodice, sa jednog člana na druge. Kao što pojedinci pate od depresije, tako je moguće da čitave porodice pate od nje, čak i kada nisu svesne toga.
]]></description><pubDate>Wed, 28 Nov 2007 13:14:27 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/depresija-je-zarazna/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/depresija-je-zarazna/</guid></item><item><title><![CDATA[Frojd dobrodošao na fakultetima, ali ne i na studijama psihologije]]></title><description><![CDATA[    Psihoanaliza i njene ideje o nesvesnom su našle široko uporište u kulturi, od Selindžera do "South Parka," od Felinija do spoljne politike. Međutim, ako neko želi da uči o psihoanalizi na vrhunskim američkim univerzitetima, poslednje mesto na kojem će je naći su odseci za psihologiju.
]]></description><pubDate>Mon, 26 Nov 2007 10:28:29 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/frojd-dobrodosao-na-fakultetima-ali-ne-i-na-studijama-psihologije/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/frojd-dobrodosao-na-fakultetima-ali-ne-i-na-studijama-psihologije/</guid></item><item><title><![CDATA[Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama]]></title><description><![CDATA[    Aktivistkinje ženskih organizacija od 1981. obeležavaju 25. novembar kao dan borbe protiv nasilja. Generalna Skupština UN je odredila ovaj datum kao   Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama  . UN su pozvale vlade, međunarodne i nevladine organizacije da organizuju aktivnosti u cilju podizanja svesti javnoosti o ovom problemu. Žene širom sveta su žrtve raznih oblika nasilja, a razmere i prava priroda problema su često prikrivene.
]]></description><pubDate>Sun, 25 Nov 2007 20:15:05 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/medjunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/medjunarodni-dan-borbe-protiv-nasilja-nad-zenama/</guid></item><item><title><![CDATA[Transkranijalna magnetna stimulacija efikasna u terapiji depresije]]></title><description><![CDATA[    Prvi put se u jednoj opsežnoj studiji transkranijalna magnetna stimulacija pokazala kao efikasan nemedikamentozni tretman depresije. Savremene terapije antidepresivima nemaju efekta barem kod trećine osoba pogođenih ovim afektivnim poremećajem, pa tako upravo transkranijalna magnetna stimulacija može biti terapija izbora za njih.
]]></description><pubDate>Sun, 25 Nov 2007 17:57:07 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/transkranijalna-magnetna-stimulacija-efikasna-u-terapiji-depresije/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/transkranijalna-magnetna-stimulacija-efikasna-u-terapiji-depresije/</guid></item><item><title><![CDATA[Psihologija plate - zadovoljstvo veće kada su drugi plaćeni manje]]></title><description><![CDATA[  Osećaj nečijeg zadovoljstva platom u velikoj je zavisnosti od toga koliko njegove kolege zarađuju. Ovo potvrđuju čvrsti dokazi dobijeni istraživanjem koje je sprovedeno na Univerzitetu u Bonu. Testirani su parovi ispitanika muškog pola, koji su imali zadatak da obave jednostvan zadatak, pri čemu im je obećana isplata za uspešno rešenje. Upotrebom MR tomografije, istraživači su ispitivali moždanu aktivnost tokom cele aktivnosti dobrovoljnih ispitanika. Oni učesnici u eksperimentu koji su dobijali više novca od svog para su manifestovali veću aktivaciju moždanog "centra za nagrađivanje" od one aktivacije koja se javljala kada su oba ispitanika dobijala istu novčanu nagradu.
]]></description><pubDate>Sat, 24 Nov 2007 14:24:18 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/psihologija-plate-zadovoljstvo-vece-kada-su-drugi-placeni-manje/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/psihologija-plate-zadovoljstvo-vece-kada-su-drugi-placeni-manje/</guid></item><item><title><![CDATA[Facebook i MySpace - neki prediktori izbora socijalne mreže]]></title><description><![CDATA[  Novo istraživanje sa Northwestern Univerziteta sugeriše da studenti koledža biraju social networking sajtove, kao što su Facebook, MySpace i Xanga, na osnovu svoje rasne i etničke pripadnosti. Obrazovanje njihovih roditelja je takođe faktor koji ih opredeljuje pri ovom izboru.
]]></description><pubDate>Fri, 23 Nov 2007 21:29:19 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/facebook-i-myspace-neki-prediktori-izbora-socijalne-mreze/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/facebook-i-myspace-neki-prediktori-izbora-socijalne-mreze/</guid></item><item><title><![CDATA[Radionica: Skriveni simboli sna - silaženje u carstvo snevanja]]></title><description><![CDATA[  “Neprotumačen  san je kao nepročitano pismo” - Fric Perls  
  Zbog   velikog interesovanja   Psihodramski  centar Telos   ponovo  organizuje radionicu pod nazivom   Skriveni simboli  sna – silaženje u carstvo snevanja  .]]></description><pubDate>Fri, 23 Nov 2007 17:12:29 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-skriveni-simboli-sna-silazenje-u-carstvo-snevanja/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/radionica-skriveni-simboli-sna-silazenje-u-carstvo-snevanja/</guid></item><item><title><![CDATA[Rad na daljinu dobar i za poslodavce i za zaposlene]]></title><description><![CDATA[    Psiholozi tvrde da rad na daljinu odgovara i zaposlenima i njihovim poslodavcima, jer uvećava radnu motivaciju i zadovoljstvo poslom, a umanjuje stres i fluktuaciju. Ovi zaključci su zasnovani na meta-analizi 46 istraživanja rada na daljinu sprovedenih na 12.833 zaposlene osobe.
]]></description><pubDate>Wed, 21 Nov 2007 21:32:29 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/rad-na-daljinu-dobar-i-za-poslodavce-i-za-zaposlene/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/rad-na-daljinu-dobar-i-za-poslodavce-i-za-zaposlene/</guid></item><item><title><![CDATA[Seminar - mobing i zaštita od mobinga]]></title><description><![CDATA[    Šta je mobing?   Mobing   je forma ponašanja na radnom mestu, gde neka osoba (ili više njih) zlostavlja i ponižava drugu osobu na sistematičan način, nastojeći da ukalja njen ugled i naruši njen ljudski integritet i dignitet, a sve to u nameri da je udalji sa radnog mesta. Mobing se zapaža u epizodama koje se ponavljaju, a u kojima se žrtva degradira i ponižava. Žrtve su najčešće nezaštićene i bespomoćne osobe. Često je mobing evidentan, ispoljen kao agresivno ponašanje, ali je nekada prikriven i tada ga je teško opisati i identifikovati. Mobing je pojava koja je uvek postojala, široko je raprostranjena i sve je učestalija. Sada, kada je identifikovana i kada je na nju skrenuta pažnja i u našem društvu, veoma je važno raditi na otklanjanju njenih posledica na mentalno zdravlje i na dobrobit, kako pojedinaca, tako i šire zajednice.
]]></description><pubDate>Wed, 21 Nov 2007 13:59:02 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/seminar-mobing-i-zastita-od-mobinga/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/seminar-mobing-i-zastita-od-mobinga/</guid></item><item><title><![CDATA[Kako plavuše zaglupljuju muškarce]]></title><description><![CDATA[    Već decenijama reč "plavuša" ne opisuje samo ženu plave kose, nego i osobu koja nije preterano obdarena inteligencijom. Viceva o plavušama je bezbroj. Naučnici tvrde da je stereotip "glupe plavuše" toliko čvrsto ukorenjen u muškoj psihi da muškarci čak podsvesno postaju gluplji nego što jesu kada ugledaju plavušu. Bez svesne namere, oni se ponašaju manje inteligentno kako bi se složili sa plavokosim ženama, kojima pripisuju nižu inteligenciju.
]]></description><pubDate>Wed, 21 Nov 2007 08:00:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/kako-plavuse-zaglupljuju-muskarce/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/kako-plavuse-zaglupljuju-muskarce/</guid></item><item><title><![CDATA[Ime određuje uspeh]]></title><description><![CDATA[    Da li volite svoje inicijale i ime? Većina ljudi voli, a neka ranija istraživanja govore da se ime i inicijali nekom toliko sviđaju da čak utiču na određene važne oblike ponašanja. Na primer, veća je verovatnoća da će se Džek preseliti u Džeksonvil i oženiti Džeki nego Filip, koji će se verovatnije nastaniti u Filadelfiji i za ženu uzeti Filis. Naučnici ovu pojavu nazivaju 'efekat slova imena' i tvrde da on ima dovoljno jak uticaj da navodi ljude da traže partnere koji ih podsećaju na ime i da tragaju za životnim ishodima koji su u nekoj asocijativnoj vezi sa njim.
]]></description><pubDate>Tue, 20 Nov 2007 13:14:41 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/ime-odredjuje-uspeh/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/ime-odredjuje-uspeh/</guid></item><item><title><![CDATA[Društvo psihologa Srbije - nova internet prezentacija]]></title><description><![CDATA[    Drušvo psihologa Srbije   je strukovno udruženje osnovano 1953. godine. Njegov osnivač je akademik prof. dr Borislav Stevanović.]]></description><pubDate>Mon, 19 Nov 2007 15:22:12 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/drustvo-psihologa-srbije-nova-internet-prezentacija/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/drustvo-psihologa-srbije-nova-internet-prezentacija/</guid></item><item><title><![CDATA[Minhauzenov sindrom na poslu]]></title><description><![CDATA[    Minhauzenov sindrom   je veoma uznemiravajući psihopatološki poremećaj, gde staratelj preuveličava, fabrikuje i indukuje bolest druge osobe kako bi dobio pohvale i divljenje kada žrtvi ukaže brigu i pomoć. Nejtan Benet, profesor menažmenta u Atlanti, smatra da postoji slična patologija koja se javlja u radnom okruženju kada zaposleni stvaraju fiktivne organizacijske probleme da bi ih sami rešili. On ovo ponašanje naziva sintagmom   "Minhauzen na poslu" (MWA - Munchausen at work)   i ističe njegovu štetnost za utrošak vremena, resursa&nbsp; i njegovu pretnju po radni moral i produktivnost. Iako poremećaj nije naročito frekventan, većina iskusnih menadžera tvrdi da se sa njim susrela u svom radu.
]]></description><pubDate>Sun, 18 Nov 2007 14:59:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/minhauzenov-sindrom-na-poslu/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/minhauzenov-sindrom-na-poslu/</guid></item><item><title><![CDATA[Muzikofilija - nova knjiga Olivera Saksa]]></title><description><![CDATA[    Svojom devetom knjigom,     Muzikofilija: priče o muzici i mozgu    , Oliver Saks nam pruža još jedno fascinantno iskustvo. Saks je čuveni neurolog poznat po svom daru za pisanje zanimljivih priča jedinstvenim jezikom koji se veoma razikuje od onog suvoparnog jezika svojstvenog naučnim izveštajima.
]]></description><pubDate>Sun, 18 Nov 2007 13:40:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/muzikofilija-nova-knjiga-olivera-saksa/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/muzikofilija-nova-knjiga-olivera-saksa/</guid></item><item><title><![CDATA[Zahvalnost je zdrava]]></title><description><![CDATA[  Za većinu ljudi, prve reči koje izgovore su "mama" i "tata". Posle tih reči, jedan od prvih verbalnih treninga kojem roditelji podvrgavaju decu je da kažu "hvala". Deca dobijaju mnogo pažnje i poklona. Uz igračke i slatkiše uglavnom dolazi i instrukcija da se izrazi zahvalnost.  
]]></description><pubDate>Sun, 18 Nov 2007 11:34:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/zahvalnost-je-zdrava/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/zahvalnost-je-zdrava/</guid></item><item><title><![CDATA[Održana promocija knjige Homo postkomunistikus]]></title><description><![CDATA[  "Prosvetiteljstvo je kod nas još u senci nacionalizma i romantizma" - Ivan Čolović, antropolog, urednik edicije "XX vek".  
  Na juče održanoj promociji, autor knjige     Homo postkomunistikus    , profesor Mikloš Biro, naglasio je potrebu za neprekidnim obrazovanjem za demokratiju, koje je potrebno sprovoditi još od detinjstva. On je ocenio da u Srbiji ima 25 procenata tvrdokornih nacionalista, kao i 25 procenata ljudi koji vrednuju demokratiju, dok preostalu polovinu čine zbunjeni ljudi kojima su demokratske vrednosti samo mutne kategorije.]]></description><pubDate>Thu, 15 Nov 2007 09:30:00 +0000</pubDate><link>http://www.psihologija-blog.com/home/odrzana-promocija-knjige-homo-postkomunistikus/</link><guid>http://www.psihologija-blog.com/home/odrzana-promocija-knjige-homo-postkomunistikus/</guid></item></channel></rss>
