Prava dece ugrožena emitovanjem emisija sa nasiljem
Petar Teofilović, vojvođanski ombudsman, skrenuo je pažnju na ugrožavanje prava dece koja su preko televizijskih emisija izložena primerima veoma nasilnog ponašanja. Kao jedan od primera televizijskog programa koji ima štetan efekat navodi se emisija "Američko rvanje" na televiziji Foks. "Iako u najavi emisije gledaoci dobijaju poruku da ne pokušavaju da izvode prikazane egzibicije, primećeno je da deca školskog uzrasta primenjuju viđene rvačke zahvate", kaže se u saopštenju ombudsmana.
Opšte obavezujuće uputstvo doneto na osnovu Zakona o radiodifuziji od strane Republičke radiodifuzne agencije jasno navodi obaveze koje emiteri moraju da ispunjavaju. "Osim obaveze da posebno najave ili označavaju programe koji mogu ugrožavati decu i omladinu, emiteri ne smeju da emituju materijale koji deluju štetno u vaspitnom, obrazovnom, zdravstvenom ili higijenskom smislu, kao ni sadržaje koji podstiču nasilje," navodi se u saopštenju.
Opširnije Komentari (1) 10.03.2008. 18:13
Kulturne razlike u proceni emocija na osnovu facijalne ekspresije
Tim istraživača iz Kanade i Japana je došao do veoma zanimljivih rezultata koji pokazuju da ljudi iz istočnih i zapadnih kultura procenjuju situaciju na različite načine. U dve studije, učesnici su posmatrali slike na kojima su bili nacrtani jedan centralni i četiri pozadinska modela. Istraživači su manipulisali facijalnom ekspresijom emocija (radost, bes, tuga) svih pet modela, nakon čega su od ispitanika zahtevali da daju procenu dominantne emocije centralne figure.
Većina učesnika iz Japana (72%) je izjavila da su njihove procene emocija centralne figure bile pod uticajem emocija koje su manifestovali pozadinski modeli, dok je većina ispitanika iz Severne Amerike (takođe 72%) tvrdila da pri oceni emocija centralnog modela uopšte nije bila pod uticajem pozadinskih figura.
Opširnije Komentari (0) 06.03.2008. 23:08
Psiholog ozbiljan konkurent za Netflix nagradu
Netflix, kompanija za iznajmljivanje DVD izdanja, raspisala je u oktobru 2006. godine konkurs za nagradu koja će biti dodeljena onima koji napišu algoritam koji će za 10% nadmašiti Cinematch, Netfliksov softver za preporuku filmova. Za nagradu od milion dolara takmiče se brojni timovi. Međutim, pojavio se i jedan psiholog koji preti da svim tim silnim matematičarima pomrsi račune i preotme nagradu.
Gevin Poter, gotovo anonimni britanski psiholog, iznenada je dospeo na top-listu sa skorom za koji je jednom od vodećih timova trebalo sedam meseci. Gevinov skor je trenutno 8,07 i ispred njega u trci za nagradu se nalazi svega pet timova.
Opširnije Komentari (0) 05.03.2008. 18:13
Dobro se naspavajte!
U SAD danas počinje Sleep Awareness Week, nedelja sna. Terapeutkinja koja se bavi poremećajima spavanja kaže da nad ovim problemom ne smemo da dremamo - naročito kada imamo u vidu predstojeće pomeranje časovnika unapred.
"Ljudi obično ne obraćaju dovoljno pažnje na to da treba da se dovoljno naspavaju," kaže Endži Rendazo, psiholog i vlasnica Slumber Solutionsa, prakse za terapiju sna u Klejtonu. Ona tvrdi da gubitak jednog sata sna dovodi do povećanja broja nesreća u saobraćaju na putu od kuće do posla. Takođe, mnoge agencije za sigurnost govore da se povećava broj smrtnih slučajeva pešaka u nedeljama koje slede nakon pomeranja časovnika. Među tim nesrećnim pešacima su i deca koja idu u školu i vraćaju se iz nje.
Opširnije Komentari (1) 03.03.2008. 21:33
IV Novosadski susret studenata psihologije
Klub studenata Psihologije "Transfer" organizuje IV Novosadski susret studenata psihologije sa prostora bivše Jugoslavije, pod nazivom "Menadžment BUDUĆIH resursa". Susret će biti održan od 16. do 20. aprila 2008. godine u Novom Sadu. Teme ovogodišnjeg Susreta su uloga i značaj koji psiholozi i psihologija imaju poslovnim koorporacijama. Naročito će biti razmatrane perspektive koje poslovna psihologija ima u tranzicionim društvima.
Opširnije Komentari (5) 02.03.2008. 19:41
AIBO olakšava usamljenost
Istraživači sa Univerziteta u Sent Luisu su poredili interakcije stanara tri staračka doma sa Sparkijem, živim umiljatim kučetom srednje veličine, i sa Aibom, psom-robotom kojeg je proizvodio Sony i koji izgleda kao trodimenzionalni crtani lik. "Najviše iznenađuje to što su oni delovali gotovo jednako na ublažavanje usamljenosti i na formiranje vezanosti kod stanara," kaže dr Vilijam A. Benks, profesor gerijatrijske medicine.
"Onim ljudima koji ne mogu da imaju živog, ali bi želeli nekog kućnog ljubimca, robotika bi mogla da pomogne u problemu nalaženja družbenika," dodaje Benks.
Istraživači su 38 stanara staračkih domova podelili u tri grupe kako bi ispitali da li se oni bolje vezuju za Sparkija ili Aiba. Svima njima su postavljana pitanja u cilju procene nivoa njihove usamljenosti. Jedna grupa je viđala Sparkija jednom nedeljno na pola sata, druga je imala slično druženje sa Aibom, dok kontrolna grupa nije imala ljubimca. Tokom poseta, Merien Benks, Benksova supruga i koautor istraživanja, dovodila je Sparkija ili Aiba u sobe i smeštala ih pored stanara. Oba ljubimca su bila u interakciji sa starcima mašući repovima i reagujući na ljude kojima su došli u posetu.
Nakon nekoliko nedelja, svi stanari su odgovarali na pitanja o tome koliko su se osećali usamljeno i koliko su se vezali za Sparkija ili Aiba. Pokazalo se da su se ljudi koji su primali posete od strane pravog i artificijelnog kučeta osećali znatno manje usamljeno od onih koje kućići nisu posećivali. Između stvarnog i psa-robota nije bilo statistički značajne razlike u pogledu efekta umanjivanja usamljenosti i stvaranja povezanosti.
Opširnije Komentari (0) 26.02.2008. 14:47
Ajnštajn, Njutn, de Gol i autizam
Albert Ajnštajn i Isak Njutn su imali simptome psihijatrijskih poremećaja koji su možda bili ključ njihovog genija, tvrdi Majkl Ficdžerald, psihijatar iz Dablina. On kaže da su karakteristike poremećaja iz autističnog spektra, Aspergerovog sindroma na primer, iste one koje se povezuju sa kreativnim genijem.
Ficdžerald, autor knjige "Geni genija: kako su talenti sa Aspergerom promenili svet," smatra da su i Enoh Pauel i Šarl de Gol imali Aspergerov sindrom i da je ovaj poremećaj kod de Gola bio od ključnog značaja za njegov uspeh. Šarl de Gol je bio hladan, sjajnog pamćenja, bez empatije prema drugima i bio je veoma dominatna osoba sa izraženom težnjom da kontroliše.
Poznato je da je Isak Njutn radio danima bez prestanka. Ajnštajn je radio u patentnom zavodu, jer je bio suviše nemiran za posao na univerzitetu.
Opširnije Komentari (1) 24.02.2008. 18:11
Vršnjačko nasilje
Bullying je uvek bio rasprostranjen vid nasilja. U Srbiji je 65% učenika bar jednom bila žrtva nasilja, a 24% učenika je nasilje pretrpelo više puta. Verbalno nasilje, vređanje i ponižavanje, je najčešće, dok je fizičko nešto manje zastupljeno. Stanko Matić, predsednik aktiva direktora novosadskih srednjih škola, smatra da nasilja danas ima više nego pre, da je brutalnije i unapred planirano. "Njih, recimo, četvorica se dogovore, presretnu drugara na putu do škole, trojica ga brutalno tuku i ponižavaju, dok četvrti snima. Nakon toga snimak postavljaju na sajt Youtube, a organizovano je i glasanje za najbrutalniji i bezobzirniji snimak".
Opširnije Komentari (1) 21.02.2008. 17:07
Zapošljavanje osoba sa hendikepom
U Americi je nezaposleno 44% osoba sa hendikepom. Iako postoje antidiskriminacijski zakoni, poslodavci ipak retko zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Primer Volgrinsovog distributivnog centra u Andersonu, u Južnoj Karolini, pokazuje kako se osobe sa hendikepom bez diskriminacije mogu integrisati u radno okruženje. Efikasnost ovog specifičnog distributivnog centra je čak viša od efikasnosti ostalih centara u okviru kompanije. Ovo je svetao primer koji bi trebalo da slede i druge kompanije.
Anđela Meki, menadžerka zadužena za regrutaciju koja boluje od cerebralne paralize, kaže: "Nadam se da moj posao i ovaj program pokazuju da, sa hendikepom ili bez njega, svi mi imamo potencijal. Svi mi vredimo."
Opširnije Komentari (0) 18.02.2008. 17:43
Druženje nas čini pametnijima
Ljudi su društvene životinje. Dosta vremena provodimo u grupama sa drugim ljudima. Takođe smo i pametni. Ne razlikujemo se od drugih sisara po veličini, brzini i snazi nego po inteligenciji. U kakvoj su vezi naša socijalna priroda i pamet?
Oskar Ibara i njegove kolege sa Univerziteta u Mičigenu su istraživali mogućnost da socijalna interakcija poboljšava mentalno funkcionisanje. U nizu povezanih studija, oni su testirali nivo kognitivnog funksionisanja učesnika, poredeći ga sa učestalošću njihovih socijalnih interakcija.
Ustanovili su da ljudi koji se upuštaju u socijalne interakcije ostvaruju viši nivo kognitivnog učinka od ispitanika iz kontrolne grupe. Socijalna interakcija je pomogla intelektualni učinak.
Opširnije Komentari (0) 16.02.2008. 14:28
Psihologija Blog
psihološke novosti
Novi tekstovi:
- Facebook i psihologija
- Umro Albert Hofman
- Operantno uslovljavanje
- Koliko smo podložni reklamama?
- Radionica: Psihološki identitet kroz analizu životnih uloga
- Facebook prokrastinacija
- Paranoja: da li svi gledaju u tebe?
- Pivo umanjuje naučni učinak
- Uticaj marketinga na prepisivanje antidepresiva
- Kako socijalni pritisak povećava izlaznost birača
Novi komentari:
- djuro palica (Ovaj facebook...)
- nikola (Za Merilin Monro se...)
- Creole Lady (cini mi se da...)
- Helena (Sto kod nas ne bude...)
- Milos (Ljutim se na Vas! Ak...)
Tagovi
Blogovi
Inkontinenc i ja
Dragan Varagic Weblog
Dnevnik Eklektika
Svakodnevica Blog
Eniac's Ground
Blogowski
savršena.net
Linkovi
Društvo psihologa Srbije
Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet u Novom Sadu
Psihodramski centar Telos
Komunikologija i poslovno komuniciranje

